Zašto imati djecu?

 

Niz je mogućih odgovora na pitanje zašto imati djecu. Imati jedinca ili možda troje, pa i više djece?  Jeste li se zapitali koji su razlozi vama najvažniji? Koliko ste slični ili različiti u odnosu na druge roditelje, one sada i one nekad?  Kao i raspon razloga, širok je i raspon emocija koje se pojavljuju kad žena i muškarac postaju roditelji.  Pored ushita, ponosa, sreće i zadovoljstva, mogu se pojaviti i manje „ružičaste“ emocije.  Razvojem obitelji, niti majka niti otac više nisu na prvome mjestu i to nije uvijek lako prihvatiti.

 

Razvoj privrženosti majka-dijete

 

Iako se majka i dijete  donekle poznaju  od prije rođenja, po rođenju se razvija djetetova percepcija i u nekom trenutku dijete počinje emocionalno reagirati baš na majčino lice. U dječjem razvoju prepoznaju se primarne i sekundarne emocije, koje se razlikuju po univerzalnosti, lakoći raspoznavanja i facijalnoj ekspresiji. Negdje između toga razvija se i emocija ljubavi prema majci.  Razlikujemo sigurnu i nesigurnu privrženost djeteta, a saznat ćemo kako potaknuti razvoj sigurne privrženosti, koja je važna za zdravlje i ukupan emocionalni razvoj. Što je s privrženosti majke prema djetetu – događa li se to odjednom ili se razvija i kakve veze s time ima oksitocin?

 

Uloga oca

 

Što danas uključuje činjenicu da je muškarac postao otac? Kako se mijenjala percepcija uloge oca i što je značilo biti dobar otac nekad i danas? Koje se promjene u muškarcu događaju tijekom tranzicije od muškarca do oca i koji tipovi očinstva postoje? Očev doprinos ranom razvoju djeteta različit je i jedinstven u odnosu na majčin. Pored odgovornosti za pomoć u brizi oko djece, značajan je i njegov doprinos razvoju partnerstva. Očeva uključenost u brigu za dijete pozitivno utječe na kognitivno-socijalni razvoj djece, ima pozitivne efekte i na bračno zadovoljstvo i doživljaj roditeljstva kod žene, te na same očeve čija se emocionalna dobrobit povećava.

(pripremila: Zlatka Kozjak – Mikić)

 

 

Roditeljsko nasljeđe / Nadmašiti vlastite roditelje

 

Jedna od temeljnih funkcija roditeljstva je izgradnja odnosa sa svojim djetetom. Kakav će biti taj odnos uvelike je određen viđenjem roditeljske uloge. U tu svrhu moguće je postaviti pitanja: Što znači biti roditelj?; Što je bit roditeljske uloge?; Što je nužno da netko bude roditelj?; Što nekoga pretvara u roditelja?; Što uključuje roditeljska paradigma?; Što je svrha roditeljske uloge?. Nažalost rijetki roditelji počinju razmišljati o odgovorima na neka od navedenih pitanja prije nego što postanu roditelji. A onda, kada dođe dijete nerijetko su preumorni i toliko iscrpljeni da se počinju ponašati kako su se njihovi roditelji ponašali prema njima ili potpuno suprotno od toga.

Roditeljski postupci i reakcije određeni su načinom na koji roditelj doživljava svoje dijete. Većina roditelja teže tomu da se njihovo dijete osjeća voljeno, poštovano i prihvaćeno. Svaka osoba teži prihvaćanju, stoga i roditelji prirodno teže prihvaćanju vlastitog djeteta (pozitivan odnos prema djetetovim mislima, reakcijama, stavovima i vrijednostima). Kada djetetovo, primjerice ponašanje odgovara roditeljima tada su oni zadovoljni i ponosni. Međutim, kada im određeno ponašanje ne odgovara tada su roditelji nezadovoljni, doživljavaju neugodu i imaju osjećaj da ih dijete ne poštuje. Moguće je uočiti da unatoč velikog zadovoljstva, roditeljstvo je ponekad i vrlo zahtjevan posao za koji ne postoje instant i brza rješenja ni gotovi recepti kako postupati u određenim situacijama. Dovoljno je prisjetiti se da se želja za roditeljstvom ponajviše temelji na želji da se djetetu pruži ljubav. Riječ je o bezuvjetnoj ljubavi – osjećaj koji ne postavlja uvjete. Osim toga, važno je uvjerenje da je svako dijete vrijedno truda, ono ne mora svojim roditeljima dokazivati da je vrijedno kao ljudsko biće. Slijedeća činjenica koju roditelji trebaju uvažavati jest da nikada neće prema svom djetetu postupati onako kako ne bi željeli da se postupa prema njima. Ako roditelj nešto ne bi želio doživjeti, onda nikako ne može svoje dijete izložiti tom neželjenom doživljaju. Navedeno je moguće pronaći u velikim svjetskim religijama. Kršćanstvo: I kako želite da ljudi vama čine, tako činite i vi njima (Luka, 6:31). Judaizam: Ono što ti je mrsko, ne čini bližnjem (Talmud, Shabbat 31a). Islam: Svatko od vas ostaje nevjernik sve dok za svog brata ne počne željeti iste stvari koje želi za sebe (Sunnah). Budizam: Nemojte drugima činiti ono što bi vas same povrijedilo (Undana-varka: 518). Konfucijanizam: Sigurno geslo prave ljubavi: ne čini drugima ono što ne bi želio da drugi tebi čine (Analekte, XV, 23). U primjeni odgojnih postupaka treba voditi računa da od,ređeni postupak ne narušava dostojanstvo djeteta i roditelja. Ako je želja roditelja da njegovo dijete bude zadovoljno i da ispravno postupa, a ne da nastoji ugoditi drugima ili samo izbjeći kaznu te da se prema drugima ponaša odgovorno i suosjećajno onda je važno ne koristiti odgojne metode koje štete ne samo dječjem dostojanstvu i samopoštovanju nego i roditeljskom.

Zaključno, važno je naglasiti da se roditeljem postaje kada osoba djeluje, razmišlja i osjeća se kao roditelj. Pri tome treba razmišljati o tome je li moguće da dijete postane odgovorna i kompetentna osoba ako ga se kontrolira izvana i tjera da donosi tuđe odluke. Na roditeljima je da odluče hoće li postati ogorčen roditelj ili će uživati u povezanosti s djetetom s kojim će ostvariti harmoničan odnos.

(Pripremila: Irena Habazin)

 

 

Perinatalno zdravlje

 

Perinatalno zdravlje obuhvaća razdoblje tijekom cijele trudnoće i poroda, perinatalnu zaštitu, redovne kontrole, psihičku pripremu za porod, upoznavanje trudnica sa osnovnim znanjem o fiziologiji trudnoće i poroda. Na radionici će se objasniti i zadaća primalje i zadaća doktora ginekologa, te način i mehanizam poroda i porođaja. Educirat će se trudnice o vježbama disanja, relaksacije, potrebi pružanja stručne pomoći od strane primalje, o dobroj komunikaciji primalje s rodiljom koja u konačnici može jako puno pomoći tijekom poroda. Komunicirat će se i o tome koliko je važno da i partneri  ili osoba od povjerenja budu na porodu i da se uključe u tečajeve prije poroda kako bi znali što znače trudnoća i porod. Na radionici će se razgovarati i o promjenama koje se događaju u tijelu žene tijekom trudnoće, te što se događa na samom porodu.

Ova tema obuhvatit će sve ono što ste željeli znati o trudnoći i porodu, a niste se usudili pitati!!!

(Pripremila: Nasiha Kukec/ Dino Pavoković)

 

 

Prinova u obitelji – kako se pripremiti?

 

Postati mama i tata, dakle postati roditeljem je najljepše životno iskustvo.

Za ulogu roditelja se svaki budući roditelj priprema na svoj način, no činjenica jest da se svi na ovaj ili onaj način pripremaju mjesecima (barem 9 mj.).

U iščekivanju roditeljske uloge većina roditelja se istovremeno osjeća i sretno i zadovoljno, ali i zbunjeno ili zabrinuto. Od početne sreće zbog saznanja da će žena postati majkom, a muškarac ocem, preko zabrinutosti zbog stvarnih i/ili predviđajućih problema, budući roditelji prolaze kroz specifičnu fazu njihovog života (ili cijeli niz različitih faza).

Sve je to potpuno prirodno i normalno, jer je roditeljstvo vrlo složena uloga, neki ju smatraju i najtežom.

Pa ipak, za ulogu roditelja se samo djelomično pripremamo, često sami educiramo, ne idemo u „školu za roditelje“ iako želimo biti što uspješniji u toj ulozi, a istinski želimo svom budućem djetetu pružiti sve najbolje.

U modernom načinu života imamo sve više mogućnosti dobiti različite informacije o njezi i odgoju djeteta i ta silina informacija često još više zbunjuje, a sve manje mogućnosti za konkretnom potporom najbližih (naše bake, mame, tete….).

Postavlja se pitanje možemo li se uopće snaći u svim tim informacijama dostupnim u literaturi i na „google sve zna“ ili trebamo pomoć u vrlo konkretnom tečaju kvalitetnog roditeljstva kakav je poznat u svijetu i danas dostupan u Učilištu Ambitio.

Nudimo obradu tema koje obuhvaćaju prve najvažnije godine djetetovog razvoja u složenoj interakciji s roditeljima na vrlo konkretan, zanimljiv i koristan način za buduće roditelje:

• Perinatalno zdravlje
• Razvoj privrženosti majka-dijete
• Rani dječji razvoj- prve 3 g života djeteta; Odgojni postupci roditelja u ranom dječjem razvoju
• Uloga oca u ranom dječjem razvoju
• Vještine njegovanja
• Individualan rad prema specifičnim potrebama polaznika

(Pripremila: Romanita Milojević)

 

 

Vježbanje tijekom i nakon trudnoće

 

Za vježbanje nikad nije kasno, bez obzira da li ste vježbali prije trudnoće ili ne. Vježbanje se preporučuje svakoj ženi koja je rodila. Tijekom devet mjeseci trudnoće tijelo žene prolazi veliku transformaciju. Za povratak na stari izgled i u kondiciju potrebno je barem jednako toliko mjeseci. Zbog lošeg držanja kod dojenja u većini žena dolazi do bolova u vratu, leđima i rukama. Vježbanjem se može ublažiti ili potpuno popraviti zdravstveno stanje. Vježbanje će vam vratiti stari izgled, pružiti vam dovoljno snage za sve zahtjevne obaveze u prvoj godini djetetova života.

(Pripremila: Duša Petošić Tripalo, Tjelovježba za mame i bebe)

 

 

  „ Oralno zdravlje majke za oralno zdravlje djeteta”

 

Stanje oralnog zdravlja majke bitno utječe na fetalni razvoj. Složena mikrobiološka flora u usnoj šupljini može svojim štetnim djelovanjem biti uzrokom preranog poroda ili manje porođajne težine djeteta. Fiziološke promjene u trudnoći koje su u vezi s pojačanim lučenjem raznih hormona, promjenama u sastavu i lučenju sline, sklonost razvoju upalnih promjena u usnoj šupljini predstavljaju faktore rizika za razvoj komplikacija.

Majka i dijete povezani su u toku razvoja krvnom cirkulacijom, a nakon poroda majčinim mlijekom.

Karijes uzrokuju specifični bakterijski sojevi koji mogu u direktnom kontaktu majke s djetetom, raznim načinima prijenosa, biti uneseni u usnu šupljinu i utjecati na djetetov oralni eko sustav.

(Pripremila: Dijana Didak, bacc. med. techn.)